<?xml version="1.0" encoding="utf-8" ?>
<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
         xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
         xmlns:syn="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
         xmlns="http://purl.org/rss/1.0/">




    



<channel rdf:about="http://ns-linux.org/vesti/RSS">
  <title>vesti</title>
  <link>http://ns-linux.org</link>
  
  <description>
    
       Aktuelnosti iz FOSS sveta
       
  </description>
  
  
  
            <syn:updatePeriod>daily</syn:updatePeriod>
            <syn:updateFrequency>1</syn:updateFrequency>
            <syn:updateBase>2007-06-12T19:16:19Z</syn:updateBase>
        
  
  <image rdf:resource="http://ns-linux.org/logo.png"/>

  <items>
    <rdf:Seq>
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Vesti/do-kraja-godine-.srb-ili.sr"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Vesti/debconf11-u-banja-luci"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Vesti/debconf-11"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/arm-i-globalfoundries-28-nm-cip"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Vesti/poziv-za-skupstinu"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/olujicz/vesti/symbian-otvara-kod"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/youtube-presao-na-ipv6"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/gentoo-na-misa-digitalnoj-gitari"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/disnijev-ptex-je-izdat-kao-softver-otvorenog-koda"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/novi-fiksni-operater"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Vesti/novi-nokia-telefon"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/predizdanje-paralelnog-firefoxa"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/gbranko/jos-jedan-pretrazivac-slackware-paketa"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/izasao-cygwin-1.7"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/hakeri-napravili-decaf-za-microsoft-cofee"/>
        
    </rdf:Seq>
  </items>

</channel>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Vesti/do-kraja-godine-.srb-ili.sr">
        <title>Do kraja godine .srb ili.sr</title>
        <link>http://ns-linux.org/Vesti/do-kraja-godine-.srb-ili.sr</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Srbija bi do kraja godine trebalo da podnese međunarodnoj organizaciji ICANN zahtev za dobijanje internet domena na ćirilici, kaže za Danas Nenad Marinković, direktor Registra nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS).
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Prema njegovim rečima, oznaka domena mora biti u vezi sa nazivom države,
 pismo mora biti zvanično pismo, a broj znakova u domenu može biti 
između dva Unikod znaka i 63 ASCII, što je oko osam Unikod znakova. 
Takođe, potrebno je i da bar jedan karakter u oznaci domena bude 
različit od latiničnih slova. Uz ispunjenje tehničkih zahteva, neophodno je sprovesti javnu 
raspravu o ćiriličnoj skraćenici nacionalnog domena, kako bi ona 
predstavljala izraz želje internet zajednice u Srbiji. Javna rasprava će
 trajati oko dva i po meseca, nakon čega će biti sprovedene ankete i 
glasanje na osnovu predloga i tehničkih zahteva - objašnjava Marinković.&lt;br /&gt;On
 napominje da ćirilični domen neće moći da bude .rs, jer ova dva 
ćirilična slova odgovaraju slovima „p“ i „c“ u latinici. Očekuje se da 
će skraćenica nacionalnog domena, kako navodi, glasiti .srb ili .sb, 
koje su dosad bile najčešći predlozi. Marinković objašnjava da je bio 
čak i predlog da domen glasi „Srbi“, ali da ovaj pojam „ne označava 
državu, već jedan narod u Srbiji“.&lt;br /&gt;Za Srbiju domen na ćirilici 
će imati više kulturološki i sociološki značaj i doprinosiće očuvanju 
pisma. Međutim, u Rusiji je ovo veoma važno za omasovljenje korišćenja 
interneta, kao i u arapskim i afričkim zemljama, Kini i Japanu. Naše 
tržište je relativno malo i pitanje je da li će biti komercijalnog 
efekta - ističe naš sagovornik.&lt;br /&gt;Marinković dodaje da u početku 
neće biti mnogo komercijalnih sajtova koji će se odlučivati za ovakav 
domen, kao i da će takav najviše koristiti Crkva i sajtovi sa kulturnim 
sadržajima. Sajtovi će, takođe, moći istovremeno da imaju adrese i na 
latiničnom i na ćiriličnom pismu.&lt;br /&gt;U prvoj godini ćemo svim 
korisnicima .rs domena ponuditi i besplatno korišćenje domena na 
ćirilici. Sajtovi državnih institucija nisu još u potpunosti iskoristili
 mogućnosti i na latiničnim domenima, ali logično bi bilo da podrže i 
ćirilicu - objašnjava Marinković.&lt;br /&gt;Prema njegovim rečima, 
podnošenje zahteva ICANN-u za nelatinični domen košta 26.000 dolara, a 
ukupni troškovi RNIDS-a, uz marketing, javnu raspravu i nabavku 
hardvera, iznosiće oko 50.000 evra. Sagovornik Danasa kaže da državnim 
budžetom nisu predviđena sredstva za ove aktivnosti.&lt;br /&gt;U narednom
 periodu želimo da uvedemo i mogućnost da se u latiničnom domenu koriste
 i drugi znakovi, a ne samo engleski alfabet. Reč je o karakterima kao 
što su š, đ, č, ć, ž - kaže Marinković za naš list.&lt;br /&gt;Podsetimo, 
ICANN je u oktobru 2009. odobrio registraciju internet domena na 
nelatiničnim pismima. Dosad su četiri države dobile odobrenje za ovakve 
domene - Rusija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija,
 dok je zahteve podnelo još 17 zemalja. Očekivanja ICANN-a, prema 
procenama, jesu da će biti oko 50 zahteva za nelatinične domene.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Dve
 godine .rs domena&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Druga godišnjica postojanja internet 
domena .rs obeležena je u petak u Privrednoj komori Srbije, nakon čega 
je započela javna rasprava o ćiriličnom domenu. Ministarka za 
telekomunikacije i informatičko društvo Jasna Matić je tom prilikom 
istakla da će domen na ćirilici doprineti da se internet u Srbiji više 
koristi i da bude dostupan svima. Raspravi su prisustvovali i gosti iz 
Rusije i Katalonije, koji su podelili svoja iskustva sa internet 
domenima.&lt;strong&gt;&lt;br /&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Kraj .yu domena 30. marta&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Direktor 
RNIDS-a podseća da se 30. marta u 12 časova gasi stari domen sa 
skraćenicom .yu, kao i da je ostalo još 4.000 sajtova u funkciji pod 
ovim domenom. Prema poslednjim podacima, dosad su registrovana 56.283 
domena - 32.068 rs, 17.227 co.rs, 2.892 org.rs, 3.059 in.rs i 1.037 
edu.rs.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Autor: Bojan Cvejić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Izvor: &lt;a href="http://www.danas.rs/" target="_self"&gt;Danas&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>milobit</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-03-10T00:00:57Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Vesti/debconf11-u-banja-luci">
        <title>DebConf11 u Banja Luci</title>
        <link>http://ns-linux.org/Vesti/debconf11-u-banja-luci</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Vidimo se u Banja Luci sledeće godine!
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Nakon detaljnog analiziranja ponuda pristiglih iz Ekvadora, Nemačke i 
Bosne i Hercegovine za organizaciju Debian konferencije u 2011. godini, 
čelni ljudi Debiana kao najbolju ponudu izabrali su onu iz Bosne i Hercegovine, 
što znači da će se DebConf11 održati u Banja Luci!&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; U pripremanje
 ponude za organizaciju ove konferencije lokalni tim na čelu sa Adnanom 
Hodžićem uložio je velike napore, a vredi spomenuti i značajnu podršku
 Vlade RS, kao i SARNET organizacije koja je ponudila besplatnu mrežnu 
podršku.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Pred lokalnim timom je svakako veliki izazov budući da 
se Debian konferencije smatraju među najzanimljivijim i najbolje 
organizovanim IT/Linux/open source konferencijama, posebno zbog 
činjenice da će se ovogodišnja konferencija održati u New York-u.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Sigurni
 smo da će organizacija ovakve konferencije imati velikog utjecaja na 
razvijanje open source zajednice u Bosni i Hercegovini kao i u okruženjnu, ali i 
prihvatanje novih rješenja i tehnologija.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.hardwarebase.net/novosti.php?akcija=pokazi&amp;amp;vijest_id=2121"&gt;hardwarebase.net&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>milobit</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-02-27T22:12:47Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Vesti/debconf-11">
        <title>DebConf 11</title>
        <link>http://ns-linux.org/Vesti/debconf-11</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           DebConf11 možda u Banja Luci?
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Upravo sam dobio vest da ćemo izgleda biti u mogućnosti posete jednom 
ozbiljnom FLOSS događaju&amp;nbsp; u komšiluku, u 
Banjaluci - Debian Conference, DebConf11 ima velike šanse da se 
organizuje u Banja Luci.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zainteresovani mogu da saznaju više na serveru&amp;nbsp; 
irc.debian.org&amp;nbsp; soba #debconf11-bosnia kao i na&amp;nbsp; &lt;a href="http://wiki.debconf.org/wiki/DebConf11/BanjaLuka"&gt;http://wiki.debconf.org/wiki/DebConf11/BanjaLuka&lt;/a&gt;&amp;nbsp;
 ili na &lt;a class="external-link" href="http://www.debconf.org/"&gt;www.debconf.org&lt;/a&gt; i &lt;a class="external-link" href="http://velimir.foolcontrol.org/dc11/debconf11_invite.pdf"&gt;http://velimir.foolcontrol.org/dc11/debconf11_invite.pdf&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U igri su još Nemačka i Ekvador, 27. februara 2010. godine će se znati ko će biti domaćin DebConf 11.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>milobit</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-02-27T21:58:54Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/arm-i-globalfoundries-28-nm-cip">
        <title>ARM i GlobalFoundries 28-nm čip</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/arm-i-globalfoundries-28-nm-cip</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Kompanija koja se bavi dizajnom naprednih procesorskih rešenja malih dimenzija i ultraniske potrošnje, ARM, i gigant kompanija proizvođač čipova, GlobalFoundries, ćerka kompanija AMD-a, iznenadili su javnost na Svetskom kongresu mobilne telefonije koji se održava u Barseloni.
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Kompanije su na pomenutom kongresu objavile detalj o njihovoj saradnji 
na predstavljanju novog visokointegrisanog „System on Chip“ (SoC) 
rešenja namenjenog sledećoj generaciji super pametnih mobilnih telefona.
 &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; Novi čip će se bazirati na ARM Cortex A9 procesoru i biće 
namenjen smartbook i netbook računarima, smartphone uređajima kao i 
tablet računarima. Glavno unapređenje je na polju uštede energije, gde 
novi procesor troši i do 30% manje električne energije, time omogućujući
 duplo veći životni vek baterije u „stand by“ režimu prilikom poređenja 
sa procesorima postojeće, 45-nm generacije. Novi ARM procesor će se 
proizvoditi uz upotrebu najnovije GF's 28nm Gate-First High-K Metal Gate
 (HKMG) tehnologije koja omogućava postizanje za 40% boljih performansi 
uz istu emisiju toplote, kao postojeća generacija procesora. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; 
Prelazak na novu, 28-nm tehnologiju, biće zančajan podsticaj za 
omasovljenje upotrebe bežične tehnologije, tvrde odgovorni u ARM-u. 
GlobalFoundries planira otpočinjanje proizvodnje nove generacije ARM 
čipova u drugoj polovini ove godine.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.b92.net/tehnopolis/vesti.php?nav_id=411563&amp;amp;fs=1"&gt;b92.net&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-02-18T06:46:09Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Vesti/poziv-za-skupstinu">
        <title>Poziv za skupštinu!</title>
        <link>http://ns-linux.org/Vesti/poziv-za-skupstinu</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Peta redovna godišnja skupština LUGoNS udruženja
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Peta redovna godišnja skupština LUGoNS udruženja održaće se 14. februara 2010 godine sa početkom u 18h u &lt;a class="external-link" href="http://lab.ns-linux.org/"&gt;LUGoNS Laboratoriji&lt;/a&gt; , sa sledećim dnevnim redom:&lt;/p&gt;
&lt;ol&gt;&lt;li&gt;Izbor radnog predsedništva skupštine&lt;/li&gt;&lt;li&gt;Predlog i usvajanje Dnevnog reda&lt;/li&gt;&lt;li&gt;Predlog i izbor novih organa udruženja&lt;/li&gt;&lt;li&gt;Godišnji izveštaj (za 2009 godinu)&lt;/li&gt;&lt;li&gt;Plan i program za 2010 godinu&lt;/li&gt;&lt;li&gt;6. Razno&lt;/li&gt;&lt;/ol&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>milobit</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-02-11T08:23:56Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/olujicz/vesti/symbian-otvara-kod">
        <title>Symbian otvara kod</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/olujicz/vesti/symbian-otvara-kod</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Nakod dve godine symbian je konačno otvoren
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Symbian, trenutno najpopularniji operativni sistem za mobilne telefone, je napokon otvoren.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Symbian Fondacija je u 2008. godini najavila da će otvoriti svoj kod i sada je završena tranzicija. Bilo koja organizacija ili pojedinac od sada može koristiti i menjati osnovni izvorni kôd platforme za bilo koju svrhu. Symbian kod se nalazi na više od 330 miliona mobilnih telefona.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Symbian se nada da će ovaj potez privući nove programere da rade na sistemu i ubrzati tempo rezvoja. Operativni sistem je i dalje najstabilniji na tržištu, ali je potisnut sa tržišta "pametnih" telefona zahvaljujući Google i Apple operativnim sistemima za mobilne telefone.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nokia je kupila softver 2008. godine i pomogla uspostavljanje neprofitne fondacije Symbian kako bi nadgledala razvoj i prelazak na otvoreni izvorni kod.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Do sada, Symbian-ov izvorni kod je bio otvoren samo za članove organizacije. Kod se može preuzeti na sajtu fondacije: &lt;a class="external-link" href="http://developer.symbian.org/"&gt;developer.symbian.org&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.theinquirer.net/inquirer/news/1590370/symbian-goes-source"&gt;theinquirer.net&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>olujicz</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-02-04T11:39:16Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/youtube-presao-na-ipv6">
        <title>YouTube prešao na IPv6</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/youtube-presao-na-ipv6</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Iako nas trenutno ne dotiče, ovo je važna vest na duže staze
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Upućeni posmatrači smatraju da je YouTube po svoj prilici dobio 
produkcionu podršku za protokol IPv6 i da se ovde ne radi samo o 
testovima sledeće generacije Internet Protokola. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; „U četvrtak u 
podne po kalifornijskom vremenu uočili smo visok skok IPv6 saobraćaja za
 koji znamo da dolazi od Googlea“, izjavio je Martin Livaj, direktor za 
IPv6 strategiju kompanije Hurricane Electric, dobavljača internet usluga
 iz Frimonta koji upravlja jednom od najvećih mreža sa IPv6 okosnicom. 
„IPv6 saobraćaj podržavaju mnogi Googleovi centri za obradu podataka. 
Radi se o skoku 30:1, što znači da nam iz tih centara sada stiže 
trideset puta više IPv6 saobraćaja nego ranije.“ &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; Livaj smatra 
da je ovo saobraćaj produkcionog kvaliteta, jer je ostao stalan i sledi 
uobičajene obrasce korišćenja čiji su uzročnici ljudi, a ne mašine. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
 Ovaj potez YouTubea je naišao na odobravanje pošto ukazuje na to da 
IPv6 počinje da dobija jači zamah koji je neophodan kako bi se zamenio 
postojeći komunikacioni protokol IPv4 koji koristi 32-bitne adrese i 
može da podrži oko 4,3 milijarde IP adresa (4.294.967.296). IPv6 je 
projektovan kao njegova nadogradnja. Koristi 128-bitno adresiranje i 
podržava toliko veliki broj internet adresa da tehnički neupućena lica 
teško mogu da ga shvate (2^128 odnosno 3,40282367 × 10^38). Možda će im 
biti nešto lakše kad čuju da zahvaljujući tome možemo računati na oko 67
 triliona (67 x 10^18) adresa po kvadratnom centimetru površine naše 
planete. (Do ovog broja dolazi se tako što se površina Zemlje izračuna 
uzimajući da joj je prosečni poluprečnik 6371 km.) &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; Stručnjaci 
predviđaju da će IPv4 adrese biti iscrpljene u 2012 godini. Regionalni 
internet registri su krajem januara saopštili da je trenutno slobodno 
manje od 10% od ukupnog broja IPv4 adresa.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pored povećanog broja adresa, IPv6 donosi i mnoga druga poboljšanja, kao što su ugrađen IPSec, multicast, sve adrese su javne, kao i mnoge druge pogodnosti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.b92.net/tehnopolis/vesti.php?nav_id=408654&amp;amp;fs=1"&gt;b92.net&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-02-04T10:54:05Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/gentoo-na-misa-digitalnoj-gitari">
        <title>Gentoo na Misa digitalnoj gitari</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/gentoo-na-misa-digitalnoj-gitari</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Digitalno muziciranje počinje
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Misa radi na Gentoo distribuciji 
Linux-a na procesoru AMD Geode i koristi 2.6.31 verziju Linux kernela. Podržava MIDI i mrežni priključak za 
povezivanje. Ovo je, verovatno, prva Linux gitara na svetu. Da budem iskren, sam zvuk nije sjajan, ali je ideja revolucionarna. Uostalom, semplovi su zamenljivi, tako da verujem da će se pojaviti neki dodatak/upgrade koji će ispraviti nedostatke. Ono što ja vidim kao glavni nedostatak je neka vrsta žica koja bi davala osećaj pri okidanju trzalicom ili neki slični mehanizam koji bi omogućio lako snalaženje među žicama. Kako je ovo prvi slučaj digitalne gitare na Linux sistemu, iluzorno bi bilo očekivati previše. Nadamo se da će buduće inkarnacije doneti poboljšanja, kako u zvuku, tako i u lakoći korišćenja.&lt;/p&gt;
Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.gentoo.org/news/20100125-misa-guitar-interview.xml"&gt;gentoo.org&lt;/a&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-01-28T11:19:32Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/disnijev-ptex-je-izdat-kao-softver-otvorenog-koda">
        <title>Disnijev Ptex je izdat kao softver otvorenog koda</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/disnijev-ptex-je-izdat-kao-softver-otvorenog-koda</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Doduše, pod BSD licencom
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Ptex je korišćen na skoro svakoj površini iz filma Bolt. Trenutno, Ptex je primarni metod mapiranja za svaku produkciju iz Walt
Disney Animation Studios. Zvanično obaveštenje je postavljeno na&amp;nbsp;&lt;a href="http://monophyl.com/?p=640" target="_blank"&gt;Monophyl.com.&lt;/a&gt; Kod može da se preuzme sa &lt;a class="external-link" href="http://ptex.us/"&gt;zvaničnog sajta&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.blendernation.com/disneys-ptex-released-as-free-open-source/?utm_source=feedburner&amp;amp;utm_medium=feed&amp;amp;utm_campaign=Feed%3A+Blendernation+%28BlenderNation%29"&gt;blendernation.com&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-01-20T09:35:10Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/novi-fiksni-operater">
        <title>Novi fiksni operater</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/novi-fiksni-operater</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Kako to izgleda kada je sve lepo namešteno
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Od četiri kompanije koje su otkupile konkursnu dokumentaciju (Telenor,
Vip mobile, Kerseyco Trading Limited i Konsing Group) samo je &lt;a href="http://www.telenor.rs/" target="_blank"&gt;Telenor&lt;/a&gt; i dostavio ponudu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kako prenosi Beta, &lt;a href="http://www.konsing.com/" target="_blank"&gt;Konsing Group&lt;/a&gt;
je od podnošenja ponude odustao zbog nepotpune konkursne dokumentacije.
Naime, ona nije sadržala ključne elemente za biznis plan na osnovu
kojih bi mogao da se proceni neophodan obim ulaganja i isplativost
posla. Inače, većinski vlasnik Konsinga je američka kompanija COMgroup
International koja je kontaktirala dva američka telekomunikaciona
operatora zainteresovana za ulaganje u fiksnu telefoniju u Srbiji.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja je konstatovala da
je kompletnu dokumentaciju blagovremeno predala samo kompanija Telenor.
Sledi faza u kojoj će komisija detaljno pregledati predatu
dokumentaciju i najkasnije u ponedeljak 18.1. do 10 časova objaviti da
li je Telenor ispunio uslove za dalje učešće u postupku. Tada će se
znati i mesto i vreme kada će biti otvoren finansijski deo ponude.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nakon završetka sednice, predstavnici Telenora su istakli da će nove
fiksne brojeve telefona korisnicima moći da ponude u roku koji bude
definisan uslovima licence, a najkasnije u roku od godinu dana od
dodeljivanja licence.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;A zašto kažem da je namešteno? Prvo, da li je stvarno moguće da niko drugi neće da nam uzme pare za telefoniju? Malo verovatno. Drugo, zašto je uslov za konkurisanje milion pretplatnika? U prevodu, kome je to tako smetalo da SBB postane fiksni operater? Obzirom da cene mobilnog saobraćaja nisu pojeftinile pojavom Telenora u Srbiji, mislim da se ni sa fiksnom telefonijom nismo ni malo usrećili. U novu godinu bez monopola? Jaka stvar!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.b92.net/tehnopolis/vesti.php?nav_id=403568&amp;amp;fs=1"&gt;b92.net&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-01-12T23:23:46Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Vesti/novi-nokia-telefon">
        <title>Novi Nokia telefon</title>
        <link>http://ns-linux.org/Vesti/novi-nokia-telefon</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Proizveden telefon koji funkcionisse na "Koka-Kolu"
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Helsinki - Kineska dizajnerka Daizi Dženg uspela je da napravi za finsku "Nokiju" revolucionarni mobilni telefon koji ne funkcioniše uz pomoć baterije, kao drugi, već na "Koka-Kolu" i druge napitke bogate šećerom, preneli su francuski elektronski mediji.&lt;br /&gt;    Radi se o tome da telefon crpi energiju iz šećera koji se nalazi u tom napitku, kao i u "Pepsiju", "Fanti", "Red Bulu" i drugim zaslađenim napicima.&lt;br /&gt;    Korisnici tih telefona više neće morati da koriste punjače za svoje uređaje, već samo da uspu napitak u mali rezervoar, a energija će se proizvodi od ugljenih hidrata iz tečnosti. &lt;br /&gt;    Osim toga, nova metoda bi mogla da omogući telefonu da funkcioniše četiri puta duže do narednog punjenja nego onaj sa klasičnom baterijom.&lt;br /&gt;    "Lajt" napici se, naravno, ne preporučuju za uređaje s novim načinom funkcionisanja, jer se u njima nalazi smanjena količina šećera.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Info: &lt;a class="external-link" href="http://www.thedesignblog.org/entry/coke-powered-nokia-cellphone-concept-by-daizi-zheng/"&gt;thedesignblog.org&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>milobit</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-01-12T10:23:21Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/predizdanje-paralelnog-firefoxa">
        <title>Predizdanje paralelnog Firefoxa</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/predizdanje-paralelnog-firefoxa</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Napokon na više jezgara/procesora
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Firefox internet pretraživač korporacije Mozilla i dalje nema podršku
za višestruke nizove (koji se pokreću na različitim procesorima), dok
Chrome i Internet Explorer 8 imaju ovu karakteristiku. Firefox projekat
nazvan Electrosys ima za cilj da otkloni ovaj, da kažemo nedostatak.
Programeri koji stoje iza ovog projekta su testirali predizdanje
verzije Firefox-a koja je bila pokrenuta tako da različiti tabovi budu
obrađivani paralelno na različitim jezgrima. Ovakvo pokretanje
Firefox-a dovodi do značajnog unapređenja u brzini Javascript-a u
odnosu na Firefox verzije 3.5 iako ovo predizdanje i dalje kasni za
onim što Chrome može da ponudi.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.itsvet.com/arhiva/2010-01-08#27603"&gt;itsvet.com&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-01-08T07:07:01Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/gbranko/jos-jedan-pretrazivac-slackware-paketa">
        <title>Još jedan pretraživač slackware paketa</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/gbranko/jos-jedan-pretrazivac-slackware-paketa</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Od skora pojavio se još jedan pretraživač zvaničnih slackware paketa.
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Verujem da će većinu ljubitelja ove distribucije obradovati vest da su u mogućnosit da koriste još jedan dobar pretraživač zvaničnih slackware repozitorijuma. Pored već ranije opisanog &lt;a class="external-link" href="http://slackfind.net/en"&gt;slackfind&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Od skora je i javno predstavljen na &lt;a class="external-link" href="http://www.linuxquestions.org/questions/slackware-14/slackware-official-packages-search-site-778348/"&gt;LQ&lt;/a&gt;, novi &lt;a class="external-link" href="http://packages.slackverse.org/"&gt;Slackware official package search engine!&lt;/a&gt;
   &amp;nbsp;&amp;nbsp; &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovaj projekat iako tek predstavljen i kako stoji na glavnoj strani u fazi testiranja, oduševio je korisnike slackware distribucije kvalitetom i uslugom koju je u stanju da pruži kao i jednostavnim dizanom koji se odlikuje velikom preglednosću, što se može primetiti u gore navedenoj temi na &lt;a class="external-link" href="http://www.linuxquestions.org/questions/index.php"&gt;LQ&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kao i svaki pretraživač postoji mogućnost naprednije pretrage filtrirajuci određeni sadržaj i rezultate:&lt;/p&gt;
&lt;ul&gt;&lt;li&gt;Po izdanju slackware distribucije&amp;nbsp;&lt;/li&gt;
&lt;ul&gt;&lt;li&gt;Podržane su sve verzije od 9.0 do 13.0 ukljčujuci i current, kako standarni 32bitni tako i 64bitni&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
&lt;li&gt;Modovi pretrage su podeljeni u&lt;/li&gt;
&lt;ul&gt;&lt;li&gt;Pretragu paketa ili fajlova koje sadrže paketi (što dosta puta može biti od velike koristi!)&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
&lt;li&gt;Ograničenje prikaza rezultata na 10, 50 i 100&lt;/li&gt;&lt;li&gt;Filtriranje odredjenih delova repozitorijuma kao što su: /extra, /pasture, /patches, /slackware i /testing&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kao rezultat pretrage dobija se lista paketa ili fajlova koji pripadaju određenom paketu zavisno od izabranog tipa pretrage, njegova veličina i lokacija gde se nalazi u repozitorijumu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Odabirom određenog paketa dobiijaju se dodatne informacije, opis samog paketa i lista svih zvaničnih mirror lokacija (njihove karakteristike) i link za preuzimanje odabranog paketa sa svakog mirror-a.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>gbranko</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2009-12-30T13:19:37Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/izasao-cygwin-1.7">
        <title>Izašao Cygwin 1.7</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/izasao-cygwin-1.7</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Napokon stabilna verzija
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Cygwin grana 1.7, Unix-olikog okruženja za windows je dobila status stabilne posle oko 3 1/2 godine truda. Među ostalim izmenama, ova verzija je izbacila podršku za Windows 9x. Pošto su NT API i NT bazirane verzije Windows-a imaju više mogućnosti i donekle manje razmimoilaženja sa POSIX-om (na primer, uključuju sigurnosni model), omogućeno je pojednostavljenje koda putanja, boljim performansama (naročito primetno sa pipe I/O), boljoj sigurnosti i boljoj kompatibilnosti sa POSIX-om.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://developers.slashdot.org/story/09/12/24/228237/Cygwin-17-Released"&gt;slashdot.org&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2009-12-25T07:11:03Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/hakeri-napravili-decaf-za-microsoft-cofee">
        <title>Hakeri napravili DECAF za Microsoft COFEE</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/hakeri-napravili-decaf-za-microsoft-cofee</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Dobre duše učiniše sve da COFEE bude onemogućen u čitanju poverljivih informacija
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Dva programera su napravila  '&lt;a href="http://arstechnica.com/microsoft/news/2009/12/protect-yourself-from-cofee-with-some-decaf-1.ars"&gt;Detect and Eliminate Computer Assisted Forensics&lt;/a&gt;' (DECAF). Alat pokušava da spreči Microsoft-ov Computer Online Forensic
Evidence Extractor (COFEE), koji pomaže vlastima da dođu do podataka zaštićenih lozinkom ili kriptovanjem. Nakon što je COFEE &lt;a class="external-link" href="http://tech.slashdot.org/story/09/11/08/1340208/Microsoft-COFEE-Leaked"&gt;iscurio u javnost&lt;/a&gt;, Microsoft je &lt;a class="external-link" href="http://tech.slashdot.org/story/09/11/26/1356246/Microsoft-Issues-Takedown-Notices-Over-COFEE"&gt;izdao obaveštenje o gašenju sajtova&lt;/a&gt; koji hostuju ovaj softver.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://tech.slashdot.org/story/09/12/16/0239231/Hackers-Counter-Microsoft-COFEE-With-Some-DECAF"&gt;slashdot.org&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2009-12-17T18:20:48Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>





</rdf:RDF>
