<?xml version="1.0" encoding="utf-8" ?>
<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
         xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
         xmlns:syn="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
         xmlns="http://purl.org/rss/1.0/">




    



<channel rdf:about="http://ns-linux.org/vesti/RSS">
  <title>vesti</title>
  <link>http://ns-linux.org</link>
  
  <description>
    
       Aktuelnosti iz FOSS sveta
       
  </description>
  
  
  
            <syn:updatePeriod>daily</syn:updatePeriod>
            <syn:updateFrequency>1</syn:updateFrequency>
            <syn:updateBase>2007-06-12T19:16:19Z</syn:updateBase>
        
  
  <image rdf:resource="http://ns-linux.org/logo.png"/>

  <items>
    <rdf:Seq>
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/kraj-projekta-opensolaris"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/gbranko/povratak-domace-gentoo-zajednice"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/advokati-slobodnog-softvera-izvojevali-presudu-u-svoju-korist"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/srecan-vam-dan-sistem-administratora"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/pirate-party-pomaze-the-pirate-bayu"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/gbranko/linux.hr-podcast"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/100-puta-brzi-internet"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/olujicz/vesti/slobodni-festival-4"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/google-se-udaljava-od-windowsa"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Vesti/openoffice.org-summer-2010-internship"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/gbranko/slackware-13.1"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/radio-sloboda-ponovo-radi"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/ceph-klijent-u-kernelu-2.6.34"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Vesti/gasenje-.yu-domena"/>
        
        
            <rdf:li rdf:resource="http://ns-linux.org/Members/olujicz/vesti/document-freedom-day"/>
        
    </rdf:Seq>
  </items>

</channel>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/kraj-projekta-opensolaris">
        <title>Kraj projekta OpenSolaris</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/kraj-projekta-opensolaris</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Oracle je prošle nedelje potvrdio ono što su mnogi iz sveta računara predosećali - kraj projekta OpenSolaris
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Svoju strategiju za Solaris objavio je u internom dokumentu koji je u 
petak procureo u javnost. U dokumentu se kaže da će se Oracle ubuduće 
fokusirati na komercijalno izdanje Solarisa koje će mu pomoći da proširi
 prodaju svojih servera i drugih proizvoda. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; „Svi napori kompanije oko binarnih distribucija tehnologije Solaris biće usmereni na Solaris 11“, navodi se u &lt;a href="http://mail.opensolaris.org/pipermail/opensolaris-discuss/2010-August/059310.html" target="_blank"&gt;saopštenju&lt;/a&gt;.
 „Nećemo objaviti nijednu drugu binarnu distribuciju, kao što su noćne 
ili dvonedeljne dogradnje binarnih oblika Solarisa, ili OpenSolarisa 
2010.05 ili kasnije distribucije.“ &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; Solaris 11 je sledeća veća 
nadogradnja operativnog sistema Solaris, koju Oracle planira da izda 
iduće godine. Pre toga će kasnije ove godine objaviti besplatnu razvojnu
 verziju Solarisa 11, nazvanu Solaris 11 Express, koja će se dobijati uz
 opcioni plan podrške. Oracle se nada da će ubediti kompanije koje danas
 koriste OpenSolaris da pređu na Solaris 11 Express a potom i na Solaris
 11.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.b92.net/tehnopolis/softver.php?nav_id=452333&amp;amp;fs=1"&gt;b92.net&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-08-17T10:28:42Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/gbranko/povratak-domace-gentoo-zajednice">
        <title>Povratak domaće gentoo zajednice</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/gbranko/povratak-domace-gentoo-zajednice</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Sajt je mrtav, živeo sajt!!!
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Ako u skorije vreme niste svraćali na &lt;a class="external-link" href="http://gentoo-srbija.org"&gt;gentoo-srbija.org&lt;/a&gt; sada je pravo vreme za to, sajt i forum su dobili novi izgled, a sadrže i novosti vezane za buduće planove zajednice. Nakon duže neaktivnosti sajt i forum su ponovo "živi", a na forumu postoji &lt;a class="external-link" href="http://gentoo-srbija.org/forumi/sajt/predlozi-za-sajt"&gt;tema&lt;/a&gt; u kojoj je moguće dati svoj predlog šta bi bilo korisno da se doda ili poboljša. Na sajtu pored vesti iz sveta slobodnog softvera nalazi se i &lt;a class="external-link" href="http://gentoo-srbija.org/blog/Sajt-je-mrtav-ziveo-sajt"&gt;vest&lt;/a&gt; o gore pomenutim aktivnostima, koja je viđena i pozitivno komentarisana od strane starih i novih članova domaće gentoo zajednice. Pozdravljamo ponovni povratak i aktivnosti domaće gentoo zajednice i želimo im puno uspeha u&amp;nbsp; budućem promovisanju slobodnog softvera i ove odlične distribucije.&lt;/p&gt;
&lt;a class="external-link" href="http://gentoo-srbija.org/blog/Sajt-je-mrtav-ziveo-sajt"&gt;&lt;/a&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>gbranko</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-08-10T17:41:21Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/advokati-slobodnog-softvera-izvojevali-presudu-u-svoju-korist">
        <title>Advokati slobodnog softvera izvojevali presudu u svoju korist</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/advokati-slobodnog-softvera-izvojevali-presudu-u-svoju-korist</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           GPL pobedio, napokon
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Branioci slobodnog softvera iz Software Freedom Law Center (SFLC) su izvojevali presudu u svoju korist na slučaju kršenja GPL-a na u Americi. Software Freedom Conservancy (SFC) je udružen sa SFLC i sačinjen je od FOSS (Free and Open Source Software) projekata. Grupa je tužila Best Buy i pregršt drugih kompanija zbog kršenja GPL-a pri korišćenju Busybox softverskih alata u televizijskim sistemima visoke definicije. Jedna od kompanija koje su se branile, Westinghous Digital Technologies, LCC, nije odgovorila na žalbu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Američki federalni sud u Južnom Distriktu Njujorka&amp;nbsp; se složio sa SFC i odobrio default judgement za voljno kršenje kopirajta u korist SFC-a, pri čemu nadoknada iznosi 90,000 dolara, a nadoknada za adovkate košta 47,685 dolara.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.theinquirer.net/inquirer/news/1726810/free-software-lawyers-win-gpl-lawsuit?WT.rss_f=Home&amp;amp;WT.rss_a=Free+software+lawyers+win+GPL+lawsuit"&gt;theinquirer.net&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-08-17T10:29:23Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/srecan-vam-dan-sistem-administratora">
        <title>Srećan vam dan sistem administratora</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/srecan-vam-dan-sistem-administratora</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Kome sve treba uši vući osim meni? :o)
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Došao je i naš dan! Gde je torta? Srećan vam dan, drugovi saborci administratori!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.sysadminday.com/index2010.html"&gt;sysadminday.com&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-08-03T13:49:42Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/pirate-party-pomaze-the-pirate-bayu">
        <title>Pirate Party pomaže The Pirate Bayu</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/pirate-party-pomaze-the-pirate-bayu</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Švedska stranka Pirate Party postala je ISP (Internet Service Provider) za Pirate Bay, ali biće ujedno i prvi ISP koji će korisnicima omogućiti potpunu anonimnost.
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Ni ogromna halabuka oko ukidanja najvećeg svjetskog BitTorrent trackera 
2006. godine i zatvorska kazna za njegove osnivače nije uspela da uništi
 The Pirate Bay.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ne samo da su osnivači kompanije zaradili na 
čitavoj stvari (Global Gaming Factory kupila ga je prošle godine za 7,82
 miliona dolara), već danas taj tracker ima više korisnika nego pre 4 
godine.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pre dva meseca The Pirate Bay našao se opet na udaru 
filmske i muzičke industrije, kad su pokušali da ga ugase pretnjama 
njihovom provajderu CB3ROB Ltd. &amp;amp; Co. KG. Oni su reagovali na 
upućene pretnje o ogromnim novčanim kaznama i The Pirate Bay je nestao s
 lica interneta.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Toga dana je The Pirate Bay obavestio svoje 
korisnike da traže drugi način za podizanje stranice. Čini se da im je 
stranka Pirate Party uslišila molbe.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Švedska stranka Pirate 
Party bori se za reformu autorskih prava i patenata, pa je osnovala 
firmu PirateISP koja će služiti kao ISP za sporni tracker, ali i 
ponuditi anonimnost svim zainteresovanima.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Šef PirateISP-a 
Gustav Nipe izjavio je za stranicu TorrentFreak kako je firma već 
odradila testiranje u beta fazi u švedskom gradu Lundu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.b92.net/tehnopolis/vesti.php?nav_id=447183&amp;amp;fs=1"&gt;b92.net&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-07-23T08:07:18Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/gbranko/linux.hr-podcast">
        <title>linux.hr podcast </title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/gbranko/linux.hr-podcast</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Vesti o slobodnom softveru
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Još jedan u nizu podcasta, ali ovaj put na nama bliskom jeziku, što će nadam se učiniti ga dostupnim i interesantnim za praćenje korisnicima koji slabije poznaju strane jezike. Ovaj projekat je deo &lt;a class="external-link" href="http://linux.hr"&gt;linux.hr&lt;/a&gt; (&lt;strong&gt;HULK&lt;/strong&gt;), i još uvek je u početnoj fazi za sada ima samo jedan podcast &lt;strong&gt;#0&lt;/strong&gt;, ali nadamo se da će uskoro biti još interesantnog sadržaja. Pokretačima ovog projekta želimo puno uspeha u budućnosti i puno novih podcasta sa interesantnim sadržajem. Podcast je na adresi &lt;a class="external-link" href="http://podcast.linux.hr/"&gt;podcast.linux.hr&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.linux.hr/modules/news/article.php?storyid=2911"&gt;linux.hr&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>gbranko</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-07-20T13:22:35Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/100-puta-brzi-internet">
        <title>100 puta brži internet</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/100-puta-brzi-internet</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Grupa naučnika sa Instituta za tehnologije iz države Masačusets (MIT) prezentovala je nov metod mrežne topologije koji bi trebalo da omogući da internet bude 100 puta brži nego što je danas.
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Mrežni koncept koji su naučnici sa MIT-a prezentovali zasniva se na 
eliminaciji, odnosno na što većem smanjenju najopterećenijih delova 
tranzita mreže. Ovom metodom posebno se stavlja akcenat na konverziju 
optičkog signala u električni koji omogućava ruteru efikasnije čuvanje i
 procesiranje podataka iz memorije. Korišćenjem pomenute konverzije, 
ovaj metod bi omogućio ubrzavanje najveće globalne računarske mreže, 
interneta, za čak 100 puta. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; Istraživanje iz ove oblasti traje 
unazad već 20 godina. Dolaskom novih tehnologija, prvenstveno iz oblasti
 računarskih mreža, omogućilo je ogroman potencijal koji ubrzava mrežnu 
propusnost, a pritom značajno umanjuje potrošnju energije. Zbog toga, 
naučnici sa pomenutog instituta naglašavaju da bi ovaj novi koncept 
mogao da služi kao temelj narednom, odnosno da bi brzina interneta mogla
 da bude uvećana i za 1000 puta od ove današnje. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt; Međutim, 
stručnjaci navode da uvođenje ovog koncepta iziskuje dosta materijalnih 
sredstava, jer podrazumeva zamenu velikog broja starijih rutera sa 
novim, isključivo optičkim modelima. Imajući u vidu nagli porast 
korišćenja web aplikacija koje zahtevaju veliku propusnu moć, ovaj 
finansijski moment će verovatno u narednom periodu biti zanemaren.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.b92.net/tehnopolis/vesti.php?nav_id=442584&amp;amp;fs=1"&gt;b92.net&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-07-07T07:51:42Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/olujicz/vesti/slobodni-festival-4">
        <title>Slobodni Festival 4</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/olujicz/vesti/slobodni-festival-4</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           U organizaciji Autonomnog centra i Hrvatske udruge Linux korisnika održaće se u Čakovcu 2. i 3. jula
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Ovogodišnji Slobodni festival u organizaciji &lt;a class="external-link" href="http://actnow.hr/"&gt;Autonomnog centra&lt;/a&gt; i &lt;a class="external-link" href="http://www.linux.hr/"&gt;Hrvatske udruge Linux 
korisnika&lt;/a&gt; održaće se u Čakovcu 2. i 3. jula. Ove godine je obavezna 
registracija za posetioce, pa vas molimo da se prijavite na &lt;a class="external-link" href="http://2010.slobodnifestival.info/"&gt;web 
stranicama festivala&lt;/a&gt; gdje je objavljen i program od 23 predavanja i 6 radionica.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Festival otvorenih tehnologija i ovo leto okuplja predavače iz cele 
Hrvatske koji će podeliti svoja iskustva i veštine korištenja otvorenih 
tehnologija u različitim područjima kao što su Internet i društvene 
mreže, multimedija, poslovanje, obrazovanje, umetnost, “uradi sam”, 
sigurnost i privatnost, kartografija, razvoj softvera, operativni 
sistemi.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Specifičnost Slobodnog festivala je samoinicijativna prijava svih 
predavača pozivu, tako da iz godine u godinu Festival pokazuje stanje 
hrvatske scene koja je, u skladu s principima proizašlim iz etike 
slobodnog softvera, voljna podeliti svoja znanja i sarađivati. Po 
formatu, Festival je uvek negde između neformalnog okupljanja razmene 
veština i konferencije.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Uz predavanja i radionice, svako okupljanje ovakvog tipa je odlična 
prilika za sklapanje novih partnerstava i saradnju. Požurite s vašom 
prijavom jer iako su prijave otvorene do 27. juna, broj učesnika na 
nekim radionicama je ograničen.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://2010.slobodnifestival.info/"&gt;Slobodni festival&lt;/a&gt;
        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>olujicz</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-06-22T16:10:52Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/google-se-udaljava-od-windowsa">
        <title>Google se udaljava od Windowsa</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/google-se-udaljava-od-windowsa</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Nakon napada, Google oprezniji
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Google više ne želi da koristi Microsoft Windows operatvni sistem, što 
je pokazao  suspendovanjem interne upotrebe ovog OS-a zbog sigurnosne 
zabrinutosti koja je izazvana napadima na mrežu ove kompanije krajem 
prošle godine. Finacial Times navodi da je Google svojim novim 
zaposlenima predočio da neće moći da koriste Windows personalne računare
 već im je omogućio izbor Mac ili Linux sistema. Google je dugo godina 
svojim zaposlenima davao izbor da se odluče za operativni sistem, ali 
sada to više nije slučaj. Inicijalna kapisla je bila napad na Windows i 
Internet Explorer 6 koji je rezultirao krađom Google intelektualne 
svojine.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.itsvet.com/arhiva/2010-06-04#30426"&gt;itsvet.com&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-06-04T06:02:07Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Vesti/openoffice.org-summer-2010-internship">
        <title>OpenOffice.org Summer 2010 Internship</title>
        <link>http://ns-linux.org/Vesti/openoffice.org-summer-2010-internship</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Međunarodni projekat OpenOffice.org
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;
Međunarodni projekat OpenOffice.org oglašava početak programa u kome 
studenti računarstva mogu da steknu iskustvo, pokažu svoje znanje i 
zarade do 3500 evra razvijajući tokom leta najpopularniji slobodan 
kancelarijski paket OpenOffice.org.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Program je osmišljen kao podrška novim programerima da uz mentorsku 
podršku učine prvi korak i priključe se projektu i razviju neku novu 
mogućnost u programu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
OpenOffice.org je glavni konkurent i otvorena zamena za paket Microsoft 
Office. Radi na uobičajnim računarima, dostupan je i na srpskom i na 
engleskom jeziku i može da se besplatno preuzme sa sajta projekta &lt;a href="http://sr.openoffice.org/"&gt;http://sr.openoffice.org&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Ovo je prilika za studente da steknu iskustvo rada na projektu sa više 
od 7.000.000 linija C++ koda i da uz podršku iskusnih programera naprave
 deo paketa OpenOffice.org koji će svakodnevno da koristi više stotina 
miliona ljudi širom sveta.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Može li biti izazovnije i pogodnije za budući programerski CV?&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;h2&gt;O projektu OpenOffice.org&lt;/h2&gt;
&lt;p&gt;OpenOffice.org je najpopularniji slobodan kancelarijski paket, glavni
 konkurent i otvorena zamena za paket Microsoft Office. Dostupan je na 
svim popularnim platformama (MS Windows, GNU/Linuks, Apple OS X, Oracle 
Solaris) i sastoji se od programa za obradu teksta Writer, programa za 
tablice Calc, prezentacije Impress, šeme i crteže Draw i programa za rad
 sa bazama podataka Base. Posebni delovi dostupni iz drugih programa su 
još program za zapis matematičkih formula Math i Chart, program za 
izradu grafika.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;oftver se od 2000. godine razvija kao međunarodni projekat nastao sa 
idejom da svako može da ga koristi bez ograničenja. Programski kod je 
otvoren sa dozvolom da se proučava, menja i tako izmenjen objavljuje 
dalje. Glavni sponzor projekta je korporacija Oracle, a na projektu 
sarađuju i kompanije Novell, RedFlag, IBM, RedHat, Google i šira 
zajednica.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Instalacija programa može da se besplatno preuzme sa sajta 
http://sr.openoffice.org.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Lokalizacija na srpski jezik postoji od 2002. godine, a od 2007. je 
podržana od strane Ministarstva za telekomunikacije i informaciono 
društvo Republike Srbije sa ciljem da se ovaj osnovni računarski softver
 učini redovno dostupnim građanima, privredi i javnoj upravi. Projekat 
lokalizacije u saradnji sa zajednicom realizuje Matematički fakultet u 
Beogradu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;h2&gt;Program plaćene prakse za studente&lt;/h2&gt;
&lt;p&gt;Program počinje 31. maja i traje do 30. oktobra. Zainteresovani 
studenti treba da do 30. juna (rane prijave su poželjne) prijave temu, 
predlog na čemu žele da rade od kuće tokom tri letnja meseca uz podršku 
mentora iz OpenOffice.org zajednice.&lt;/p&gt;
&lt;h4&gt;Predlog teme&lt;/h4&gt;
&lt;p&gt;Neki predlozi su navedeni na &lt;a href="http://wiki.services.openoffice.org/wiki/OpenOffice.org_Internship/ProjectProposals"&gt;viki
 stranici&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Pored stavki sa ove liste studenti mogu da izaberu i neki od 
prijavljenih zahteva za unapređenje &lt;a href="http://bit.ly/ooo-top-votes"&gt;sa najvećim brojem glasova&lt;/a&gt; ili 
stavku sa javne TODO liste &lt;a href="http://projects.openoffice.org/#components"&gt;pojedinačnih 
komponenti&lt;/a&gt; u okviru OpenOffice.org projekta. Vodi računa da javna 
TODO lista na Vikiju može biti zastarela, pa je najbolje da se na brzinu
 raspitaš kod glavnih programera na &lt;a href="http://wiki.services.openoffice.org/wiki/IRC_Communication"&gt;IRC 
kanalu&lt;/a&gt; ili e-poštom. Na Vikiju postoji i &lt;a href="http://wiki.services.openoffice.org/wiki/DomainDeveloper"&gt;stranica
 sa nadimcima programera&lt;/a&gt; koji rukovode delovima koda.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Svaka komponenta ima i svoju javnu razvojnu dopisnu listu (Mailing list)
 što je odlična prilika za prvi kontakt sa programerima. Na primer, 
komponenta Writer ima &lt;a href="http://sw.openoffice.org/"&gt;svoj sajt&lt;/a&gt;  i
 razvojnu dopisnu listu dev@sw.openoffice.org. Pisma poslata na ovu 
e-adresu prosleđuju se svim prijavljenima i čuvaju u javnoj arhivi. Za 
prijavu na listu treba poslati praznu poruku na 
dev-subscribe@sw.openoffice.org i potom odgovoriti (Reply) na potvrdnu 
poruku. Sada pošalji pismo na adresu liste sa pitanjem u vezi teme koja 
ti se učinila zgodnom i raspitaj se je li još uvek aktuelna. Možda će 
programeri imati i neki bolji predlog.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Dopisna lista za sva pitanja u vezi sa programom prakse je na adresi 
internship@openoffice.org, a uvek se možeš javiti i domaćoj ekipi preko 
razvojne liste projekta u Srbiji dev@sr.openoffice.org. Rado ćemo ti 
pomoći u svim nedoumicama oko prijave za praksu.&lt;/p&gt;
&lt;h4&gt;Preliminearna selekcija&lt;/h4&gt;
&lt;p&gt;Kada definišeš temu popuni &lt;a href="http://surveys.services.openoffice.org/surveys/index.php?sid=35325"&gt;prijavni
 formular&lt;/a&gt; nakon čega će ti, u slučaju da je prijava dovoljno 
interesantna, biti dodeljen mentor sa kojim možeš na dalje da sarađuješ.
 Mentor će te sprovesti kroz pribavljanje OpenOffice.org izvornog koda i
 kompiliranje na tvom operativnom sistemu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Nije loše da ova dva koraka pokušaš unapred jer su neophodna za svaki 
dalji rad, &lt;a href="http://wiki.services.openoffice.org/wiki/Documentation/Building_Guide"&gt;uputstva
 su dostupna na Vikiju&lt;/a&gt;. Kada pribaviš izvorni kod pogledaj i &lt;a href="http://wiki.services.openoffice.org/wiki/Source_code_directories"&gt;pregled
 izvornog koda po direktorijumima&lt;/a&gt;. Kompilacija za GNU/Linuks će ti 
verovatno biti jednostavnija od kompilacije za MS Windows ukoliko 
poznaješ osnovne alatke za programiranje pod GNU/Linuksom, a ceo sistem 
možeš da instaliraš i kao virtuelnu mašinu, na primer uz pomoć softvera &lt;a href="http://www.virtualbox.org/"&gt;Oracle VirtualBox&lt;/a&gt;. Za prve 
sledeće korake pogledaj &lt;a href="http://wiki.services.openoffice.org/wiki/Documentation/DevGuide"&gt;Vodič
 za programere&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Mentor će verovatno želeti da ti postavi neki jednostavan zadatak vezan 
za predlog, kako bi bilo provereno tvoje znanje i snalažljivost pre 
konačnog izbora.&lt;/p&gt;
&lt;h4&gt;Konačni izbor&lt;/h4&gt;
&lt;p&gt;Studenti primljeni u program će biti objavljeni na &lt;a href="http://wiki.services.openoffice.org/wiki/OpenOffice.org_Internship/Applications"&gt;posebnoj
 stranici&lt;/a&gt;. Svaki student primljen u program sa uspešno završenim 
projektom primiće 3500 evra i to u tri isplate. Na početku 500 evra po 
prijemu u program, 1500 evra po uspešnoj oceni na polovini programa i 
preostalih 1500 evra po uspešnom završetku.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Kako je reč o uplatama iz inostranstva u ime organizacije Team 
OpenOffice.org e.V. registrovane u Hamburgu, Nemačka i/ili direktno od 
korporacije Oracle učesnici programa će biti dužni da sami izmire porez i
 doprinose po važećem zakonu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://sr.openoffice.org/servlets/NewsItemView?newsItemID=715"&gt;sr.openoffice.org&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;br /&gt;&lt;strong&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;br /&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>milobit</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-05-31T17:38:04Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/gbranko/slackware-13.1">
        <title>Slackware 13.1</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/gbranko/slackware-13.1</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Stiglo je novo izdanje jedne od najstarijih aktivnih GNU/Linux distribucija 
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Patrick  Volkerding: "Nakon više meseci razvoja i testiranja, s ponosom 
Vam  predstavljamo Slackware 13.1".&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prvo obaveštenje (slackware-current ChangeLogs):&lt;/p&gt;
&lt;h3&gt;Wed May 19 08:58:23 UTC 2010&lt;br /&gt;
Slackware 13.1 x86 stable is released!&lt;/h3&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Posle skoro &lt;a class="external-link" href="../kotnik/izasao-slackware-13"&gt;devet&lt;/a&gt; meseci razvoja novo izdanje je stabilno i spremno, sa puno unapredjenja.&lt;/p&gt;
Slackware GNU/Linux distribuciju odlikuju kao i uvek jednostavnost, stabilnost i upotrebljivost. Dolazi sa velikim brojem programa koji će zadovoljiti potrebe većine desktop korisnika, a i onih malo zahtevnijih. Tu se nalaze programi za pretragu i preuzimanje sadržaja sa Interneta, multimediju, edukaciju, obradu slika, igre, sistemski programi, razvojni alati ....
&lt;p&gt;Između ostalog tu su Linux Kernel 2.6.33.4, gcc 4.4.4, glibc 2.11.1, udev 153, xorg-server 1.7.7, qt-x11 4.6.2, KDE SC 4.4.3, Xfce 4.6.1, Firefox 3.6.3, Thunderbird 3.0.4, Koffice 2.1.2, Gimp 2.6.8...&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Korisni linkovi:&lt;/p&gt;
&lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;a class="external-link" href="http://slackware.com"&gt;Slackware&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;a class="external-link" href="http://slackware.com/releasenotes/13.1.php"&gt;13.1 Release Notes &lt;br /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;a class="external-link" href="http://slackware.com/announce/13.1.php"&gt;Release Announcement&lt;/a&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;a class="external-link" href="http://distrowatch.com/?newsid=06086"&gt;Vest @Distrowatch&lt;/a&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;a class="external-link" href="ftp://ftp.fu-berlin.de/unix/linux/mirrors/slackware/slackware-13.1-iso/slackware-13.1-install-dvd.iso"&gt;Slackware 13.1 DVD (x86)&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;a class="external-link" href="ftp://ftp.fu-berlin.de/unix/linux/mirrors/slackware/slackware64-13.1-iso/slackware64-13.1-install-dvd.iso"&gt;Slackware64 13.1 DVD (x86_64)&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;h3&gt;Happy Slacking!&lt;/h3&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>gbranko</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-05-25T22:22:34Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/radio-sloboda-ponovo-radi">
        <title>Radio sloboda ponovo radi</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/radio-sloboda-ponovo-radi</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           OK, nije Radio Sloboda, ali je kompletno  zasnovan na FOSS tehnologijama
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;Da, novinari i izveštači bi trebali biti objektivni, ali ko će bolje napisati o ovome do osoba koja je razvila ceo sistem, to jest ja. Ustvari, totalno neprikrivena želja mi je da se reklamiram :o). A evo kako je sve počelo:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Oni stariji među Vama se sećaju da je Novi Sad uvek bio koncertni grad. Takođe znaju koliko to sada nije tačno. Revoltiran tom činjenicom, krećem u ceo projekat sa željom da domaća muzika dođe do što većeg broja ljubitelja muzike. Sa ograničenim resursima, neograničenim protokom i nikakvim predznanjem, ostvario sam svoj plan i &lt;a class="external-link" href="http://lust4trust.com/sr/radio/"&gt;radio&lt;/a&gt; je zaživeo u veoma klimavom stanju, više kao eksperiment nego prava stvar. Paralelno sa tim se razvija sajt za &lt;a class="external-link" href="http://lust4trust.com/"&gt;bend&lt;/a&gt; sa sličnim idejama (FOSS u muzici, sloboda društva, ...), pa se pod okriljem benda provlači i radio. Nekako se rađa i prvi &lt;a class="external-link" href="http://radio.lust4trust.com/"&gt;WEB interfejs za radio&lt;/a&gt; u veoma siromašnom izdanju, takođe kao eksperiment više nego išta.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Planovi za budućnost postoje, a neki od njih su usavršavanje interfejsa, uvođenje snimljenih emisija, pa čak i emisija uživo, ukoliko to bude bilo moguće. Kakve veze ovo ima sa LUGoNS-om uopšte? Prvo, bez LUGoNS ekipe koja je pružala pomoć, ne bi ni bilo radija. Pomenute emisije su planirane da budu, između ostalog, i intervjui sa ličnostima iz FOSS sveta. Kako imamo pristojan broj članova van naše zemlje, "izveštavanja sa terena" mogu biti interesantna. Jednom rečju, muzika i Linux ruku pod ruku.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Korišćeno:&lt;/p&gt;
&lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;a class="external-link" href="http://www.vorbis.com/"&gt;ogg&lt;/a&gt; - audio format&lt;br /&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;a class="external-link" href="http://mpd.wikia.com/wiki/Music_Player_Daemon_Wiki"&gt;mpd&lt;/a&gt; - dekodiranje i puštanje ogg fajlova&lt;br /&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;a class="external-link" href="http://www.icecast.org/"&gt;icecast&lt;/a&gt; - emitovanje "u etar"&lt;br /&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;a class="external-link" href="http://ario-player.sourceforge.net/"&gt;ario&lt;/a&gt; - GUI za kontrolu mpd-a&lt;br /&gt;&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;a class="external-link" href="http://mpd.wikia.com/wiki/Client:Mpc"&gt;mpc&lt;/a&gt; - CLI za kontrolu mpd-a (u budućnosti će služiti za puštanje emisija)&lt;/li&gt;&lt;li&gt;&lt;a class="external-link" href="http://code.google.com/p/anoggplayer/"&gt;AnOgg&lt;/a&gt; - WEB player&lt;br /&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
&lt;p&gt;Za kraj obećanje da će ceo postupak podizanja sopstvenog radija biti objašnjen u uputstvima jednom kada se ustali konfiguracija. Do tada, sve kritike, sugestije i ideje su dobrodošle.&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-05-06T10:21:36Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/ceph-klijent-u-kernelu-2.6.34">
        <title>Ceph klijent u kernelu 2.6.34</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/meka/vesti/ceph-klijent-u-kernelu-2.6.34</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Novi menadžer disk prostora
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;div class="entry"&gt;
&lt;p&gt;Linus je ubacio  Ceph u 2.6.34, što znači da će sledeće izdanje kernla biti u mogućnosti da mount-uje Ceph fajl sistem bez dodatnih zakrpa ili izmena. Veoma važna prekretnica u Linux svetu koja će ovaj operativni sistem sigurno pogurati ka vrhu storage rešenja, obzirom da je sam Ceph koncipiran za sisteme u kojima se često menjaju diskovi. Sam fajl sistem ispod Ceph-a je Btrfs, tako da se očekuje i brži razvoj samog Btrfs-a. Definitivno nešto vredno testa.&lt;/p&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://ceph.newdream.net/2010/03/client-merged-for-2-6-34/"&gt;ceph.newdream.net&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>meka</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-04-30T13:27:41Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Vesti/gasenje-.yu-domena">
        <title>Gašenje .yu domena</title>
        <link>http://ns-linux.org/Vesti/gasenje-.yu-domena</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Još jedan dan do gašenja .yu domena
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;RNIDS je saopštio da u utorak 30. marta u podne, u 
skladu sa odlukom Internet korporacije za dodeljena imena i brojeve 
(ICANN), YU domen prestaje sa radom. U želji da se spreče svi mogući prekidi u funkcionisanju servisa na 
Internetu RNIDS objavljuje spisak domena koji još uvek opslužuju serveri iz 
YU domena. Ovi servisi će prestati da rade 30. marta 2010 u 12:00. Kompletan spisak možete pronaći &lt;a href="http://www.rnids.rs/files/DNS%20serveri%20sa%20yu-29032010.xls" target="_blank"&gt;ovde&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a class="external-link" href="http://www.rnids.rs/"&gt;rnids.rs&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>milobit</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-03-29T17:44:19Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>


    <item rdf:about="http://ns-linux.org/Members/olujicz/vesti/document-freedom-day">
        <title>Document Freedom Day</title>
        <link>http://ns-linux.org/Members/olujicz/vesti/document-freedom-day</link>
        <description>
           &lt;b&gt;
           Document Freedom Day u Novom Sadu 31. marta
           &lt;/b&gt;
           &lt;br&gt;&lt;/br&gt;
           
&lt;p&gt;31. Marta sa početkom u 17 časova LUGoNS po treći put obeležava&amp;nbsp;&lt;a href="http://www.documentfreedom.org"&gt;Document Freedom Day 2010&lt;/a&gt;&amp;nbsp;u svojim prostorijama.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;DFD je globalni dan slobode dokumenata, koji se obeležava svake poslednje srede u Martu mesecu, kada timovi širom planete združenim naporima šalju poruku o otvorenim standardima i slobodi dokumenata. To je dan ukorenjenja zajedničkog napora širom planete zemlje da bi se promovisala i gradila svest o značaju dokumenata sa slobodnim formatom i otvorenih standarda uopšteno.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dodjite da obeležimo ovaj dan zajedno.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Više informacija o LUGoNS prostorijama na&amp;nbsp;&lt;a href="http://lab.ns-linux.org/"&gt;lab.ns-linux.org&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Više informacija o ovom danu na&amp;nbsp;&lt;a href="http://www.documentfreedom.org/"&gt;documentfreedom.org&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;

        </description>
        <dc:publisher>No publisher</dc:publisher>
        <dc:creator>olujicz</dc:creator>
        <dc:rights></dc:rights>
        <dc:date>2010-03-29T15:05:32Z</dc:date>
        <dc:type>News Item</dc:type>
    </item>





</rdf:RDF>
